Gift of the US Government UNITED STATES EMBASSY
Bosnia and Herzegovina

ŽENE UZORI IZ TECH SVIJETA

ŽENE UZORI IZ TECH SVIJETA 


Oni koji znaju nešto (više) o tehnologiji,  znaju i da većina smatra da su začeci tehnologije počeli sa izgradnjom popularnog ENIAC-a (Electronic Numerical Integrator And Computer), koji se smatra prvim kompjuterom. Kreiran je kao tajni projekat američke vojske za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata. Javnosti je prvi put prezentiran 1946. godine i u štampi prozvan “Veliki mozak”.
Za vrijeme prezentacije niko nije rekao ništa o ljudima koji su pravili software za ovaj kompjuter.
Možda je razlog za to bio taj što je tih šest ljudi bilo – žene!

Kathy Kleiman osnivačica sada već poznatog “ENIAC Programmers Project” (ENIAC projekat programera). Istražujući za jedan svoj projekat na fakultetu, našla je fotografiju ENIAC-a koji je bio okružen ženama. Muškarci za fotografije su bili identifikovani, ali ne i žene. Kada je pitala ko su one bile, predstavnik/ca Computer History Museum (Historijskog muzeja kompjutera) joj je rekao/la da su to modeli. Nisu bile modeli. Bile su programerke.

Frances Spence – programerka iz Filadelfije. Rođena 1922. godine. Završila je matematiku i fiziku 1942. Umrla je 18. jula 2012. u svojoj 90. godini.

Jean Jennings Bartik – rođena 1924. u Misuriju. Diplomirala matematiku 1945. kao jedina diplomantica matematike sa svog fakulteta Northwest Missouri State Teachers College. Nakon rada na ENIAC-u radila je također i na razvoju BINAC i UNIVAC I kompjutera. Umrla je 23. marta 2011. u svojoj 86. godini.


Frances Elizabeth Allen
je rođena u New Yorku 1932. godine. Pionirka je u programiranju optimizirajućih kompajlera. Završila je master u oblasti matematike, ali je išla i na prve ikad osnovane predmete programiranja. Poslije toga, aplicira i dobija posao u IBM-u, sa idejom da zaradi novac da vrati studentske kredite za školarinu, te da se potom vrati karijeri profesorice. Umjesto toga, u IBM-u ostaje narednih 45 godina.

 
Amazing Grace
(Nevjerovatna Grace) je nadimak koji ima Grace Brewster Murray Hopper ,kompjuterska naučnica koja je bila jedna od najznačajnijih inženjerki u povijesti. Karijeru započinje u Američkoj mornarici, ali i Eckert–Mauchly Computer Corporation firmi za informatiku, gdje radi na razvoju UNIVAC I, te ubrzo biva imenovana za direktoricu odjela za automatsko programiranje. Iz tog odjela su izašli programski jezici MATH-MATIC i  FLOW-MATIC.

Carol Saw je prva žena dizajnerka video igara. Rođena je 1955. godine u Palo Alto, Californiji. Kao mala nije se previše interesovala za lutke, već je s braćom u to vrijeme lemila i krpila makete željeznica i električne voziće.
Prvi posao je dobila u Atariju koji je praktično kompanija koja je začela video igre

U 19. stoljeću, između 1815. i 1852. godine, živjela je Augusta Ada Byron, gofica od Lovelace. U ranim godinama učila je matematiku i nauku od privatnih učitelja. Ada Lovelace se smatra prvom programerkom na svijetu, jer je prva imala ideju o spajanju nekog algoritma na jednu mehaničku mašinu.Također, mnogo bitnijim se smatra njeno vizionarsko objašnjenje .Ideja da mašina koja može manipulisati simbole u skladu s nekim pravilima, a da brojevi mogu predstavljati subjekte koji ne označavaju kvantitet označavaju osnovnu tranziciju iz računanja u programiranje.

Frances Elizabeth Betty Holberton je rođena u Filadelfiji, 1917. godine. Na času matematike, profesor ju je pitao: “Zar vam nije bolje da sjedite kući i da čuvate djecu?” Otišla je da studira novinarstvo, jer je to bila jedna od rijetkih profesija otvorenih za žene u to vrijeme.

Dok je trajao Drugi svjetski rat, američka vojska je unajmila šest žena da programiraju ENIAC. Betty je bila jedna od glavnih koje su rješavale probleme koji su nailazili u toku posla. Rješavala je kompleksne kalkulacije koje je zahtijevao ENIAC. Većina rješenja dolazila su joj po noći, pa je tada nastala šala njenih kolega “da je Betty riješila više problema spavajući, nego što mnogi ljudi riješe dok su budni”.

Godine 1953. se zaposlila u Matematičku laboratoriju Američke mornarice, te je tamo radila na razvoju COBOL-a, programa koji je tek polako ulazio u svijet obrade podataka u biznis svijetu. Unaprijeđena verzija COBOL-a je i danas u funkciji.

Jean E. Sammet je rođena 1928. godine u New Yorku. Skupa sa svojom sestrom je završila javnu osnovnu školu na Manhattanu. Imala je izražen interes za matematiku. U Naučnu srednju školu u Bronxu je nisu primili, jer je škola bila samo za dječake.
Od 1953. do 1958. je radila za Sperry Gyroscope u New Yorku. Njen posao je bio rješavanje matematičkih problema za klijente. Također je upravljala analognim kompjuterom. Programirala je i podmornicu Američke mornarice u to vrijeme. Godine 1955. Jean je počela svoju progamersku karijeru. Njena kompanija radila je na razvoju digitalnog kompjutera Sperry Electronic Digital Automatic Computer (SPEEDAC), a Jean je pravila program za njega.

Katherine Coleman Goble Johnson rođena 1918.god. afroamerički je fizičar i matematičar koji je doprinijela aeronautičkim i svemirskim programima SAD s ranijom primjenom digitalnih elektroničkih računala u NASA-i. Poznato po točnosti u kompjuteriziranoj nebeskoj navigaciji, obavljala je tehnički rad u NASA-i koja je trajao desetljeće. Za to vrijeme izračunala je trajektorije, pokretanje prozora i povratne puteve za mnoge letove iz projekta Mercury, uključujući prve NASA-ine misije John Glenn i Alana Sheparda, te let zrakoplova Apollo 11 na Mjesecu 1969. kroz Mjesec Program Space Shuttle. Njezini izračuni bili su presudni za uspjeh ovih misija.                                        Johnson je također izvodila izračune za planove za misiju na Marsu.

Dorothy Johnson Vaughan bila je afroamerički matematičar i ljudsko računalo koje je radila za Nacionalni savjetodavni odbor za zrakoplovstvo (NACA) i NASA-u u Langley Research Centru u Hamptonu u Virginiji. Godine 1949. postala je nadređena ravnateljica West Computinga, prve afroameričke žene koja je nadzirala grupu osoblja u središtu. Kasnije je službeno promaknuta na ovu poziciju. Tijekom svoje 28-godišnje karijere, Vaughan je pripremila za uvođenje strojnih računala početkom šezdesetih godina podučavajući sebe i svoje osoblje programski jezik FORTRAN-a. Kasnije je vodila programiranje sekcije Analiza i računanje odjel (ACD) u Langley.

Mary Winston Jackson bila je afroamerički matematičar i inženjer zrakoplovstva u Nacionalnom savjetodavnom odboru za zrakoplovstvo (NACA). Radila je u Langley Research Centru u Hamptonu, u Virginiji, većinu karijere. Diplomirala je napredne inženjerske nastave i 1958. godine postala NASA-inom prvom crnom inženjericom.

Nakon 34 godine u NASA-i, Jackson je stekala najviši inženjerski nivo koji joj je bio dostupan. Shvatila je da ne može napredovati bez da postane nadzornik. Prihvatila je da postane voditeljica Federalnog ženskog programa u NASA-inom programu jednakih mogućnosti i programa afirmativnog djelovanja. U toj ulozi, ona je radila na utjecaju na zapošljavanje i promicanje žena u NASA-inoj znanosti, inženjerstvu i karijeri u matematici.

Svakako pogledajte…

 

HIDDEN FIGURES

 

Priča o 3 nevjerovatne žene matematičarke, afro-amerikanke, koje su svojim znanjem unaprijedile NASA-u i igrale važnu ulogu u Svemirskoj trci.

 

http://www.imdb.com/title/tt4846340/

 

 

 

 

CERK
BRAVO studio
Teleklik
InfoArs
ICBL